Bojata e vpecatok sto se sozdava vo nasite oci kako rezultat na svetlinata. Ako nema svetlina - nema ni boja . Belata svetlina se sostoi od svetlosni zraci koi pagat vrz predmetite vo pomala ili pogolema merka se odbivaat od ni. Odbienite zraci gi gledame kako razlicni boi . Bojata e eden predmet zavisi od toa kako toj ja prima ili ja dobiva svetlinata . Ako predmetot gi vpie (apsorbira)site svetlosni zraci , toj ke bide crn , ako gi dobie site- toj ke bide crven.
Znaci bojata , bojata e izraz za vpecatokot sto nastanuva vo nasiot mozok , koga svetlinata ke gi "nadrazni" nasite oci.
Lugeto otkrile deka belata svetlina da se raszlozi so pomos na prizma . Boite na vidliviot spektar: crvena , zolta , zelena , cina i violetova .
Osnovni (prvostepeni , primarni) boi se crvenata zoltata i sinata .
Tie nemozat da se dobijat od drugite boi . So mesanje na primarnite boi se dobivaatostanatite boi.
Vtorostepeni (sekundarni) boi se zelenata , portokalovata i violetovata .
Edna sekundarna boja se dobiva so mesanje na dve primarni boi.
Postojat i podelba na topli i studeni boi . Topli boi se sinata , crvenata , portokalovata i zoltata
(i boite sto se dobivaat so nivnoto mesanje ).
Studenite boi se sinata , zelenata , violetovata (i boite dobieni so nivnoto mesanje)
Toplite boi se povpletcatlivi , poaktivni , i doagaat vo preden plan.
Studenite boi se posmireni , poubavi , i odat vo zaden plan .
No comments:
Post a Comment